STERILIŠI SVOG LJUBIMCA. NE KUPUJ KUĆNE LJUBIMCE, USVAJAJ IH IZ AZILA ILI SA ULICE I SPASI JEDAN ŽIVOT.
Help Animals
  • Aca.jpg
  • Alja.jpg
  • Amon.jpg
  • Andrea.jpg
  • Anja.jpg
  • Aviv.jpg
  • Bendzamin.jpg
  • Bibi.jpg
  • Blekica.jpg
  • Boby.jpg
  • Bojan.jpg
  • Bojana.jpg
  • Bozana.jpg
  • Charlie.jpg
  • Chombe.jpg
  • Cici-Mici.jpg
  • Clila.jpg
  • Copa.jpg
  • Corica.jpg
  • Crnka.jpg
  • Diva.jpg
  • Djiki.jpg
  • Dodi.jpg
  • Dragan.jpg
  • Dzeki.jpg
  • Dzo.jpg
  • Dzoni.jpg
  • Edit.jpg
  • Ela.jpg
  • Elza.jpg
  • Endzi.jpg
  • Eva.jpg
  • Fiki.jpg
  • Gili.jpg
  • Golda.jpg
  • Grasko.jpg
  • Jadranka.jpg
  • Jana.jpg
  • Juta.jpg
  • Katarina.jpg
  • Kiara.jpg
  • Kira.jpg
  • Kristina.jpg
  • Laci.jpg
  • Lasa.jpg
  • Lidija.jpg
  • Linka.jpg
  • Ljilja.jpg
  • Ljubica.jpg
  • Lorenzo.jpg
  • Luja.jpg
  • Luka.jpg
  • Lunja.jpg
  • Makan.jpg
  • MalaMala.jpg
  • Manja.jpg
  • Markoni.jpg
  • Marta.jpg
  • Matija.jpg
  • Mazal-Mica.jpg
  • Mila.jpg
  • Mlada.jpg
  • Motek.jpg
  • Nesana.jpg
  • Odet.jpg
  • Oliv.jpg
  • Petar.jpg
  • Petrica.jpg
  • Regina.jpg
  • Rubi.jpg
  • Sasha.jpg
  • Saska.jpg
  • Smadar.jpg
  • Sredoje.jpg
  • Svirko.jpg
  • Tamir.jpg
  • Tara.jpg
  • Tereza.jpg
  • Tigi.jpg
  • Tisa.jpg
  • Tobi.jpg
  • Toma.jpg
  • Tomi.jpg
  • Vaja.jpg
  • Vera.jpg
  • Viki.jpg
  • Vilson.jpg
  • Vladimir.jpg
  • Zar.jpg
  • Zazi.jpg
  • Zoe.jpg
  • Zorica.jpg
  • Zoro.jpg
  • Zvezdana.jpg
  • ZZ-Astra.jpg
  • ZZ-Bridzi.jpg
  • ZZ-Crni.jpg
  • ZZ-Dina.jpg
  • ZZ-Iva.jpg
  • ZZ-Ivona.jpg
  • ZZ-Leonida.jpg
  • ZZ-Lizi.jpg
  • ZZ-Loti.jpg
  • ZZ-Meda.jpg
  • ZZ-Mico.jpg
  • ZZ-Miki.jpg
  • ZZ-Milan.jpg
  • ZZ-Milanka.jpg
  • ZZ-Milica.jpg
  • ZZ-Naca-2.jpg
  • ZZ-Paula.jpg
  • ZZ-Pegi.jpg
  • ZZ-Ralf.jpg
  • ZZ-Raul.jpg
  • ZZ-Robert.jpg
  • ZZ-Roby.jpg
  • ZZ-Sara.jpg
  • ZZ-Sona.jpg
  • ZZ-Svon.jpg
  • zzz-Sara-2.jpg

Svih 27 veterinarskih fakulteta u Severnoj Americi nalaze se u procesu izmene protokola za vakcinaciju pasa i mačaka.

Neke od ovih informacija predstavljaju etičke i ekonomske izazove za veterinare, a sigurno će biti i skeptika. Neke organizacije su predložile politički kompromis - vakcinisanje svake tri godine, da bi udovoljile svima koji se plaše finansijskog gubitka, kao i onima koji su zabrinuti zbog potencijalnih neželjenih efekata. Politika, tradicija, ili finansijska dobrobit lekara ne smeju da budu faktor pri donošenju medicinskih odluka.

NOVI PRINCIPI IMUNOLOGIJE

Imuni sistem pasa i mačaka je sasvim izgrađen do šestog meseca starosti. Ako se nakon šestog meseca daje vakcina u kojoj se nalazi modifikovani živi virus (MLV), stvara se imunitet koji štiti život kućnog ljubimca (na primer: štenećak, parvo, panleukopenija). Ako se ista vakcina da nakon godinu dana, antitela iz prve vakcine neutrališu antigene iz druge vakcine, pa je efekat mali ili potpuno izostaje. Titar se ne povećava, niti ima više memorijskih ćelija.

Ne samo da nije potrebno da se svake godine daje vakcina protiv parva i štenećaka, nego te vakcine kod ljubimca mogu da izazovu alergijske reakcije i hemolitičku anemiju.

Ne postoji naučna dokumentacija koja bi mogla da opravda stav da vakcina u kojoj se nalazi MLV treba da se daje svake godine.

Štenci dobijaju antitela preko majčinog mleka. Takva prirodna zaštita može da traje 8-12 nedelja. Štenci i mačići ne treba da budu vakcinisani dok ne napune osam nedelja. Imunitet stečen preko majke će da neutrališe vakcinu i stvoriće se mala zaštita (0-38%).

Naravno, ako se mladunci vakcinišu prvi put kad imaju šest nedelja, to će da produži vreme do prve visoko efektne vakcine. Ako se vakcine daju na svake dve nedelje, to će pre da potisne, nego da stimuliše imunitet. Prva vakcina se daje štencima i mačićima starim osam nedelja, a zatim se daju vakcine na 3-4 nedelje i tako do 16. nedelje starosti. Vakcina koja se još jednom daje posle šestog meseca starosti (obično kad imaju godinu dana i četiri meseca) obezbediće im imunitet za ceo život.

AKTUELNE PREPORUKE ZA PSE

Štenećak i parvo. Prema Dr Schultz, AVMA, 8-15-95, ako se serija vakcina s MLV daje sa 2, 3 i 4 meseca, i ponovo s godinu dana, memorijske ćelije kod šenaca i mačića koje žive tokom celog njihovog života obezbediće im doživotini imunitet. Dr Carmichael s Univerziteta Cornell i dr Schultz su u naučnim studijama pokazali da imunitet na štenećak kod pasa traje 2-10 godina, a četiri godine na parvo virus. U toku su i druge slične studije.

Hepatitis (Adenovirus) je jedan od faktora za koji se zna da izaziva veliki kašalj. Treba da se koriste samo vakcine sa CAV-2, jer vakcine sa CAV-1 nose rizik da se pojavi takozvani hepatitis blue-eye i oštećenje bubrega.

Bordetella: uobičajeni naziv je zarazni kašalj, a vakcina protiv te bolesti se preporučuje samo za pse koji će se naći u velikoj grupi pasa, na primer ako se vode na izložbe pasa. Imunitet se stvara u roku od 72 sata, ali ne štiti od svih vrsta velikog kašlja i nema dugo trajanje (4-6 meseci).

BESNILO

U teksaškim gradovima Harris, Montogomery i Ft. Bend Counties nije bilo zabeleženih slučajeva pasa i mačaka zaraženih besnilom. Ali, bilo je zaraženih tvorova i slepih miševa, pa rizik postoji. Vakcina nije “živa” i mora da se daje svake godine.

Piroplazmoza je bolest koju izazivaju krpelji, a može da dođe do toga da pas ne može da se kreće, do otkazivanje bubrega i bolesti srca. Krpelji mogu da prenesu bolest i ljudima (Lajmska bolest).

Originalna Ft. vakcina se pokazala kao najefikasnija.

Najvažnija je prevencija. Ogrlice Amitraz su efektnije od Top Spot, jer amitraz parališe delove usta krpelja i sprečava prenošenje bolesti.

VAKCINE KOJE SE NE PREPORUČUJU

Kad u vakcinama postoji više komponenti, one se međusobno nadmeću za imunitet i može da dođe do nižeg imuniteta za svaku bolest, a povećava se rizik od reakcije.

Korona virus je bolest koja pogađa samo štence. Retka je, samoograničena (štencima biva bolje za tri dana bez tretmana). Univerziteti Cornell i Texas A& M su zabeležili svaki po samo jedan slučaj te blesti za sedam godina. Korona virus kod odraslih pasa ne izaziva oboljenje.

Vakcina za leptospirozu
Vakcina protiv leptospiroze (Leptospirosis) često izaziva suprotne reakcije kod pasa. Većina kliničkih slučajeva leptospiroze kod pasa u SAD bile su izazvane sledećim mikroorganizmima: serovaars, grippotyphosa i bratsilvia. Vakcine sadrže različite serovaars eanicola i ictohemorrhagica. Zaštita je kratkotrajna. Vakcina deluje imunosupresivno na organizam štenaca mlađih od 16 nedelja.

VAKCINE KOJE SE NE PREPORUČUJU ZA MAČKE

Fibrosarkom kod mačaka povezan s vakcinama jeste terminalni kancer koji se povezuje s upalama izazvanim vakcinama protiv besnila i leukemije. Smatra se da ova vrsta raka pogađa jednu od 10.000 mačaka. Vakcine s aluminijumom koji se dodaje da bi stimulisao imuni sistem smatraju se za rizičnije.

Preporučujemo vakcinu protiv besnila za mačke koja u sebi ne sadrži imunostimulatore tog tipa. Dr Macy, Univerzitet Colorado State, dokazao je da takve vakcine izazivaju najmanju reakciju tkiva i iako nema garancija da se neće razviti sarkom, rizik jemnogo manji nego kod drugih vakcina. Postoji veliki rizik od aplikacije specijalnog sredstva za zaštitu mačaka od buva (Program injectable 6 month flea prevention) koje izaziva reakciju tkiva i na mestu uboda može da se razvije fibrosarkom. Ako se kod vaše mačke razvije kvržica na mestu uboda od vakcine, preporučujemo da se ona ukloni što pre, nakon 3-12 nedelja.

Vakcina protiv mačije leukemije (FeLV)

Ovaj virus ubija najveći broj mačaka. Najvećem riziku od zaraze izložene su mlade mačke koje žive napolju, mačke koje žive i u kući i napolju, i mačke koje su s njima u kontaktu. Samo mačke koje nisu bile u kontaktu s potencijalnim prenosiocima su zaštićene. Sve mačke moraju da se testiraju pre nego što im se da vakcina. Mačke starije od godinu dana imaju prirodni imunitet na FeLV bez obzira na to da li su vakcinisane ili ne, pa revakcinacija odraslih mačaka nije potrebna. Period inkubacije za mačiju leukemiju može da traje i tri godine, ako se vaša mačka nalazi u periodu inkubacije ove bolesti pre vakcinacije, vakcina neće moći da je zaštiti.

Vakcina protiv mačije panleukopenije

Zarazni enteritis mačaka je veoma zarazno i smrtonosno oboljenje za mačiće. Virus je otporan sam po sebi, i rezistentan na ekstremne temperature i sva poznata sredstva za dezinfekciju. Iako postoji efektan protokol za lečenje, tretman je veoma skup. Za sve mačiće se preporučuje vakcinacija, zbog prirode bolesti i kontinuiranog prisustva virusa u okruženju. Ako se mačke vakcinišu nakon navršenog šestog meseca ili kasnije, živom vakcinom ili neživom, stvoriće doživotni imunitet. Odraslim mačkama ova vakcina nije potrebna.

Vakcina protiv Kalicivirusa kod mačaka

Virus koji izaziva 80-90% infekcija gornjeg respiratornog trakta kod mačaka. Trenutno dostupna vakcina će da minimizuje ozbiljnost takvih infekcija, ali ne može da ih spreči u potpunosti. Intranazalne vakcine imaju više efekta u sprečavanju bolesti. Ne treba da brinete ako mačka nekoliko dana kija, to je normalno. Intranazalne vakcine stvaraju imunitet koji ne traje dugo i potrebna je revakcinacija svake godine.

VAKCINE KOJE SE NE PREPORUČUJU

Hlamidija (Chlamydia ili pneumonitis)
Vakcina stvara imunitet koji traje svega dva meseca i može da spreči manje od 5% respiratornih infekcija kod mačaka. Veći je rizik od nje, nego efekat vakcine.

Zarazni peritonitis kod mačaka (Feline Infectious Peritonitis – FIP)
Kontroverzna vakcina. Većina mačića koji dobiju ovo oboljenje zaraze se u prva tri meseca života. Vakcina bi trebalo da se da sa 16 nedelja. Nijedan od 27 veterinarskih fakulteta ne preporučuje ovu vakcinu.

Bordetella
U upotrebi je nova vakcina za mačke (bordetella). Dr Wolfe s Univerziteta Texas A&M kaže da je bordetella normalna flora koja ne izaziva bolesti kod odraslih mačaka. Dr Lappin, sa Univerziteta "Colorado State" kaže da taj univerzitet nije zabeležio nijedan slučaj ove bolesti za 10 godina.

VAKCINE U RAZVOJU

Đardije
Najčešći parazit koji se nalazi kod ljudi u Severnoj Americi, a bar 30% pasa i mačaka je zaraženo đardijama. Ljudi i životinje jedni drugima mogu da prenesu đardije.

Srčani crv
U Houstonu se svake godine daje preventiva protiv srčanog crva.

NEOPHODNE VAKCINE

Vakcine u razvoju uključuju: vakcine protiv Feline Immunodeficiency virus – FIV (mačija sida) i Cat Scratch Fever (bolest mačijeg ogreba) za mačke, te vakcina protiv Ehrlichia (još jedna bolest koju izazivaju krpelji, mnogo gora od piroplazmoze) za pse.

POSLOVNI ASPEKT

Većina veterinara preporučuje godišnje vakcine protiv zaraznih bolesti, a većina pansiona ih zahteva. Cene veterinarskih usluga su godinama dovodile klijente u zabludu, oni su mislili da plaćaju samo vakcinu, a veterinari nisu naglašavali važnost godišnjeg fizičkog pregleda koji pomaže rano otkrivanje bolesti koje mogu da se leče.

Nadam se da će veterinari da nastave da zahtevaju vakcinaciju protiv besnila i velikog kašlja i da će da naglašavaju važnost veterinarskog pregleda. Takođe se nadam da će da prihvate nove protokole.

ZAKLJUČAK

Psi i mačke više ne treba da budu vakcinisani protiv štenećaka/panleukopenije, parva i FeLV svake godine. Kad se kompletno završi početna serija vakcinacije šteneta ili mačeta, uključujući i revakcinaciju nakon godinu dana, stvara se doživotni imunitet iz MLV vakcina. Dokazano je da su mačke starije od godinu dana imune na FeLV bez obzira na to da li su vakcinisane ili nisu. Uštedećete mnogo novca, a najvažnije je što ćete da ih zaštitite od neželjenih efekata. PCR vakcina protiv besnila nema dodataka, pa nosi manje rizika od hemolitičke anemije, a mogućnost alergijskih reakcija se smanjuje ako se vakcine više ne daju često i ako se izbegavaju nepotrebne vakcine poput vakcine protiv virusa K-9 Corona i hlamidije kod mačaka, kao i vakcine protiv zaraznih bolesti poput leptospiroze i FIP.

Intranazalne vakcine protiv Rhiotracheitis (virus herpesa) i kalicivirusa, dve infekcije gornjeg respiratornog sistema kod mačaka mogu da obezbede kompletniju zaštitu od injekcionih vakcina, i to s manje rizika od ozbiljnih reakcija.

AAHA (Američka asocijacija bolnica za životinje) i svih 27 veterinarskih fakulteta u Severnoj Americi potvrđuju opravdanost novih protokola.

Preporuka za vakcinaciju - PSI

Početna serija vakcina za štence
1. Štenećak, hepatitis, parvo, parinfluenze – tri seta svakih mesec dana, završavajući u dobi od 16 nedelja
2. Besnilo kad štene napuni 16 nedelja (bolje je kasnije)
3. Bordetella u poslednjih 4-6 meseci te godine

Prva godišnja (u dobi od godinu dana i četiri meseca)
1. DHP, parvo; Besnilo
2. Bordetella u poslednjih 4-6 meseci te godine

U dobi od dve godine ili stariji
1. Besnilo
2. Bordetella u poslednjih 4-6 meseci te godine
3. DHP i parvo daju se nakon navršenih šest meseci

Preporuka: Fizički pregled kojim bi se utvrdilo da li postoje zarazne bolest i rizik po zdravlje.

Preporuka za vakcinaciju - MAČKE

Početna serija vakcina za mačiće
1. Panleukopenija (PLP), kalicivirus, FeLV - tri seta svakih mesec dana, završavajući u dobi od 16 nedelja
2. Besnilo - kad napune 16 nedelja

Prva godišnja (u dobi od godinu dana i četiri meseca)
Panleukopenija (PLP), kalicivirus; besnilo.

U dobi od dve godine ili stariji
1. Besnilo
2. Kalicivirus
3. Panleukopenija i FeLV daju se nakon navršenih šest meseci starosti.

Preporuka: Fizički pregled, testiranje FeLV/FIV, pregled fecesa na đardije.

Izvor: Dr Jean Dodd