STERILIŠI SVOG LJUBIMCA. NE KUPUJ KUĆNE LJUBIMCE, USVAJAJ IH IZ AZILA ILI SA ULICE I SPASI JEDAN ŽIVOT.
Help Animals
  • Aca.jpg
  • Alja.jpg
  • Amon.jpg
  • Andrea.jpg
  • Anja.jpg
  • Aviv.jpg
  • Bendzamin.jpg
  • Bibi.jpg
  • Blekica.jpg
  • Boby.jpg
  • Bojan.jpg
  • Bojana.jpg
  • Bozana.jpg
  • Charlie.jpg
  • Chombe.jpg
  • Cici-Mici.jpg
  • Clila.jpg
  • Copa.jpg
  • Corica.jpg
  • Crnka.jpg
  • Diva.jpg
  • Djiki.jpg
  • Dodi.jpg
  • Dragan.jpg
  • Dzeki.jpg
  • Dzo.jpg
  • Dzoni.jpg
  • Edit.jpg
  • Ela.jpg
  • Elza.jpg
  • Endzi.jpg
  • Eva.jpg
  • Fiki.jpg
  • Gili.jpg
  • Golda.jpg
  • Grasko.jpg
  • Jadranka.jpg
  • Jana.jpg
  • Juta.jpg
  • Katarina.jpg
  • Kiara.jpg
  • Kira.jpg
  • Kristina.jpg
  • Laci.jpg
  • Lasa.jpg
  • Lidija.jpg
  • Linka.jpg
  • Ljilja.jpg
  • Ljubica.jpg
  • Lorenzo.jpg
  • Luja.jpg
  • Luka.jpg
  • Lunja.jpg
  • Makan.jpg
  • MalaMala.jpg
  • Manja.jpg
  • Markoni.jpg
  • Marta.jpg
  • Matija.jpg
  • Mazal-Mica.jpg
  • Mila.jpg
  • Mlada.jpg
  • Motek.jpg
  • Nesana.jpg
  • Odet.jpg
  • Oliv.jpg
  • Petar.jpg
  • Petrica.jpg
  • Regina.jpg
  • Rubi.jpg
  • Sasha.jpg
  • Saska.jpg
  • Smadar.jpg
  • Sredoje.jpg
  • Svirko.jpg
  • Tamir.jpg
  • Tara.jpg
  • Tereza.jpg
  • Tigi.jpg
  • Tisa.jpg
  • Tobi.jpg
  • Toma.jpg
  • Tomi.jpg
  • Vaja.jpg
  • Vera.jpg
  • Viki.jpg
  • Vilson.jpg
  • Vladimir.jpg
  • Zar.jpg
  • Zazi.jpg
  • Zoe.jpg
  • Zorica.jpg
  • Zoro.jpg
  • Zvezdana.jpg
  • ZZ-Astra.jpg
  • ZZ-Bridzi.jpg
  • ZZ-Crni.jpg
  • ZZ-Dina.jpg
  • ZZ-Iva.jpg
  • ZZ-Ivona.jpg
  • ZZ-Leonida.jpg
  • ZZ-Lizi.jpg
  • ZZ-Loti.jpg
  • ZZ-Meda.jpg
  • ZZ-Mico.jpg
  • ZZ-Miki.jpg
  • ZZ-Milan.jpg
  • ZZ-Milanka.jpg
  • ZZ-Milica.jpg
  • ZZ-Naca-2.jpg
  • ZZ-Paula.jpg
  • ZZ-Pegi.jpg
  • ZZ-Ralf.jpg
  • ZZ-Raul.jpg
  • ZZ-Robert.jpg
  • ZZ-Roby.jpg
  • ZZ-Sara.jpg
  • ZZ-Sona.jpg
  • ZZ-Svon.jpg
  • zzz-Sara-2.jpg

Portosistemski šant je abnormalna komunikacija između krvnih sudova koja uzrokuje da krv zaobilazi jetru. Portalna vena je veliki krvni sud u telu koji ulazi u jetru i omogućava da toksični elementi u krvi budu očišćeni u jetri. Kada postoji šant, portalna vena ili neka od vena koje su povezane sa njom, nije pravilno povezana sa drugom venom i to stvara protok krvi oko jetre. Najčešći tip šanta je jedan urođeni šant. Ovo znači da se životinja rađa sa tim problemom. Stečeni šantovi se mogu javiti kao posledice u slučaju oboljenja jetre.
Urođeni šantovi se mogu javiti i kod pasa i kod mačaka. Većina životinja počne da pokazuje znake oboljenja sa šest meseci starosti. Međutim, šantovi su dijagnostikovani i kod odraslih životinja starih i po 10 godina.
Postoji povećan rizik kod persijskih i himalajskih mačaka, ali najčešće se javlja kod mešanaca. Takođe se javlja češće kod mužjaka nego kod ženki.

Uticaj portosistemskog šanta na vašeg kućnog ljubimca može se javiti na različite načine. Većina su posledica povišenih toksina u krvi pošto ih jetra otežano uklanja. Jedan od važnih toksina je amonijak koji može uzrokovati abnormalnosti u centralnom nervnom sistemu.

Na šta treba obratiti pažnju

  • manjak apetita
  • letargija
  • slabost
  • dezorijentisanost
  • posrtanje
  • kruženje ili hodanje tamo-amo
  • zurenje u ugao
  • naslanjanje glave na predmete
  • napadi
  • slepilo
  • promene u ponašanju
  • pojačana salivacija
  • povraćanje
  • dijareja
  • pojačana žeđ i mokrenje
  • napor pri uriniranju
  • krv u urinu
  • smanjen rast i razvoj
  • gubitak težine

Postavljanje dijagnoze

  • medicinska istorija i pregled
  • kompletna krvna slika
  • biohemijski profil
  • analiza urina
  • žučne kiseline
  • nivo amonijaka u krvi
  • test koagulacije
  • rentgen stomaka
  • ultrazvuk stomaka
  • portografija (snimanje sa bojom)
  • transkolonalna scintigrafija da bi se ustanovio protok krvi
  • abdominalna eksplorativna operacija

Lečenje:

  • hirurško zatvaranje šanta je preporučena terapija. Međutim, životinja mora bidi zdravstveno stabilna pre operacije
  • tretman infuzijom pomaže hidraciju i ispravlja disbalans elektrolita
  • aktuloza smanjuje apsorpciju toksina kao što je amonijak jer menja pH creva
  • antibiotici menjaju bakterije u crevima tako da je smanjena proizvodnja amonijaka
  • ishrana bazirana na smanjenom unosu proteina može da smanji neurološke abnormalnosti
  • kod životinja koje povraćaju i imaju dijateju treba smanjiti acidnost/kiselost gastrointestinalnog trakta i to može olakšati neke od simptoma
  • lekovi protiv napada mogu pomoći životinjama koje imaju takve simptome

Nega i preventiva

Treba davati sve lekove koje je prepisao veterinar. Hranite mačku isključivo prepisanom dijetom. Pratite ponašanje vašeg ljubimca u smislu simptoma koji su vas uputili na problem. Pošto je ovo urođeni poremećaj, nema poznatih preventivnih mera. Međutim, mačke sa šantovima se ne bi smele pariti.

Detaljne informacije

Urođeni portosistemski šant je stanje koje postoji kada se vaš ljubimac rodi. Ovo je ozbiljan poremećaj jer jetra nema dovoljan krvotok i samim tim ne raste normalno. Većina životinja koja ima šantove ima jetre koje su manje od normalnih. Zbog nedovoljnog krvotoka i nedovoljnog rasta, jetra ne funkcioniše kako treba.
Jetra je veoma važan organ koji ima mnoge funkcije. Abnormalnosti koje se najčešće javljaju kao posledica šanta su sledeće:

  • Centralni nervni sistem - neurološki problemi se zbirno nazivaju hepatična encelofatija i mogu varirati od letargije i umora do napada, slepila i nepravilnostima u ponašanju
  • gastrointestinalni sistem - najčešći problemi su anoreksija, povraćanje i dijareja
  • urinarni trakt - najčešći problemi su napor pri mokrenju i krv u urinu
  • urinarni problemi su resultat kamenja u bešici koji se javljaju kao posledica problema sa jetrom. Neke životinje piju više tečnosti i uriniraju češće nego što je to normalno. Vaša životinja može imati sve simptome ili tek poneki.

Iako su problemi sa centralnim nervnim sistemom najčešći, neke životinje imaju probleme samo sa urinarnim ili gastrointestinalnim traktom. Neke životinje usporeno rastu i to je jedina nepravilnost koja se javlja. Pošto klinički znaci mogu dosta da variraju, postoji nekoliko stanja koja mogu imati slične znake, uključujući:

  • infektivna oboljenja - mačija leukemija, mačiji virus suzbijenog imuniteta (FIV), mačiji infektivni peritonitis su virusna oboljenja koja mogu izazvati abnormalnosti u centralnom nervnom sistemu i gastrointestinalnom traktu koje su slične onima koje imaju pacijenti sa portosistemskim šantom
  • trovanje - izloženost određenim toksinima može izazvati višestruke neurološke abnormalnosti koje podsećaju na hepatičku encelofatiju.Toksini uključuju antifriz, olovo, otrove protiv buva i lekove koji se dobijaju na recept. Ove životinje će često imati i povraćanje i dijareju.
  • hidrocefalija - ovo je urođeni defekt mozga koji može izazvati napade i abnormalno ponašanje kod mladih životinja.
  • Epilepsija (uglavnom kod pasa)
  • Hipoglikemija - nizak nivo šećera u krvi može izazvati slabost i napade, ako je ozbiljna. Mlade životinje su sklone hipoglikemiji ako se ne hrane normalno.
  • Nedostatak enzima koji je potreban za procesuiranje amonijaka. Nagomilavanje amonijaka izaziva encelofatiju, ali životinja nema šant.
  • infekcije urinarnog trakta - infekcije bešike mogu izazvati napor pri mokrenju i krv u mokraći
  • gastroenteritis - postoji nekoliko uzroka povraćanja i dijareje. Iako neke životinje sa hepiatičkim šantovima imaju samo gastrointestinalne simptome, ovo je retko.

Detaljna dijagnostika

  • detaljna medicinska istorija i pregled su važni da bi se dijagnostikovao portosistemski šant. Od važnosti su i paterni u ponašanju koje može opisati vlasnil. Dalje, neki pacijenti sa šantom već su pokazali istoriju sporog oporavka posle sedacije ili anestezije, smanjen rast ili dobijanje na težini itd.
  • kompletna krvna slika - daje informacije o crvenim krvnim zrncima, belim krvnim zrncima i krvnim pločicama. Krvna slika može biti normalna ili pokazati blage promene u obliku i veličini crvenih krvnih zrnaca. Neke životinje mogu imati blagu anemiju.
  • biohemijski profil daje informacije o funkciji jetre i bubrega i nivou elektrolita u krvi. Životinje sa šantovima imaju normalne ili blago povišene enzime jetre.
  • ako je funkcija jetre više ugrožena, životinja može imati niske proteine, holesterol, šećer u krvi i BUN.
  • analiza urina može pokazati abnormalno formiranje kristala. Kristali i kamenje u bešici su indikativni za oboljenja jetre. Životinje sa kristalima ili kamenjem su sklone infekcijama urinarnog trakta koje se takođe mogu proceniti analizom urina. Dalje, razblažen urin može biti simptom oboljenja jetre i obično se vidi kod životinja sa istorijom prevelikog konzumiranja vode i čestog mokrenja.
  • žučna kiselina - ovaj test se tiče funkcije jetre. Daje dodatne informacije u odnosu na biohemijski profil i odličan je indikator funkcija jetre. ovo je važan test za životinje kod kojih postoji sumnja na šant jer su žučne kiseline značajno abnormalne kod životinja koje imaju šant.
  • nivo amonijaka u krvi - amonijak je jedan od toksina koji postaju povišeni u krvi kada jetra više ne funkcioniše kako treba. Može biti normalan ali je često povišen i utiče na hepatičnu encelofatiju.
  • testovi koagulacije - jetra je odgovorna za većinu faktora koagulacije, tako da su ovi testovi dobri za procenu funkcija jetre. Većina pacijenata sa šantovima ima normalne rezultate ali ovo je važno proceniti pre razmatranja operativnog lečenja.
  • rentgen jetre može otkriti da je jetra manja od normalne. Pacijenti sa šantovima nekad imaju uvećane bubrege.
  • ultrazvuk abdomena - iskusan radiolog može ponekad nači šant, ali ponekad i najiskusniji stručnjaci ne mogu prepoznati sve šantove ovom metodom. Ovo je takođe dobra metoda za proveru kamenja u bešici.
  • potrografija - ovaj test se smatra zlatnim standardom u dijagnostici portosistemskog šanta. Uključuje hirurško otvaranje abdomena i ubacivanje boje/kontrasta u jednu od vena koja vodi u portalnu venu i onda u jetru. Prave se snimci koji pokazuju putanju kontrasta. Na ovaj način moguće je jasno identifikovati šant. Ovo takođe omogućava jasnu dijagnozu šanta i pomaže hirurgu da identifikuje tačnu lokaciju krvnog suda koji treba da bude zatvoren.
  • transkolonska sintigrafija - ovo je neinvanzivna metoda koja treba da ustanovi prisustvo šanta. Radioaktivni materijal se ubacuje u rektum i apsorbuje u krvotok a zatim se meri radioaktivnost. Nivo i brzina apsorbovanja radioaktivnosti u jetri može se porediti sa drugim delovima tela, posebno sa srcem i tako ustanoviti da li radioaktivna krv zaobilazi jetru. Ovaj test se može izvoditi samo u specijalizovanim centrima. (ovo je neinvazivno?! - op.prev.)
  • abdominalna eskplorativna hirurgija - ovo je treći metod za dokazivanje postojanja šanta. Neki hirurzi preferiraju ovu metodu jer su u mogućnosti da odmah poprave šant, iako treba imati u vidu da se radi o komplikovanoj operaciji.

Lečenje

Hirurško podvezivanje šanta je preferirani tretman. Međutim, životinja treba da bude medicinski stabilizovana da bi bila dobar kandidat za anesteziju i operaciju. U nekim situacijama nije moguće u potpunosti podvezati šant, to zavisi od njegove lokacije. Ako operacija nije opciija, ostali tretmani uključuju:

  • infuzija - pacijenti mogu biti dehidrirani i imati disbalans elektrolita i ili hipoglikemiju zbog povraćanja, dijatreje ili nedovoljne ishrane ili konzumiranja tečnosti. Infuzija je bitna da se isprave metaboličke nepravilnosti pre bilo koje invazivne procedure.
  • Laktuloza je laksativ koji izaziva acidifikaciju sadržaja u crevima. To uzrokuje da amonijak bude zarobljen u crevima i da se ne apsorbuje u krv.
  • antibiotici - daju se oralno kako bi izmenili tip bakterija normalno prisutnih u crevima. Neki tipovi bakterija proizvode amonijak, smanjenjem količine ovih bakterija smanjuje se količina amonijaka. Često se kombinuje sa terapijom laktulozom.
  • smanjenje proteina - preporučuju se kod pacijenata sa šantovima jer visok sadržaj proteina u ishrani može pogoršati hepatičnu encelofatiju.
  • lekovi koji su pravljeni da smanje kiselinu u želucu mogu biti dobri za životinje sa šantovima, naročito ako pokazuju znake želučanih problema. Takvi lekovi su cimetidin, famotidin i ranitidin. Lekovi koji smanjuju proizvodnju su takođe i omeprazol dok lek sucralfat štiti od pojave čireva. Ovi lekovi se mogu koristiti i u kombinaciji za lečenje simptoma koji se javljaju kod pacijenata sa šantovima.
  • lekovi protiv napada - hepatična encelofatija je često smanjena terapijom infuzijom, laktulozom i antibioticima. U slučajevima kada nema pozitivnog odgovora na ove lekove, lekovi protiv napada bi trebalo da ih kontrolisu. Takvi lekovi su fenobarbital i kalijum bromid.

Praćenje

  • Optimalan tretman za vašeg kućnog ljubimca predstavlja kombinaciju kućne i veterinarske nege. Ovo je veoma važno, naročito ako ne dolazi do poboljšanja.
  • Odmah posle operacije vaš kućni ljubimac može ostati u bolnici nekoliko dana. komplikacije kod hirurške korekcije šanta uključuju potralnu hipertenziju i pogoršavanje neuroloških abnormalnosti. Portalna hipertenzija je povišenje krvnog pritiska u portalnoj veni. Može se javiti posle operacije i rezultirati smanjenim krvotokom u drugim abdominalnim organima. Ovo može uzrokovati abnormalnu akumulaciju tečnosti, povraćanje, dijareju, bolove u stomaku i, u ozbiljnim slučajevima, šok. Nove metode popravljanja šantova su svele ovu komplikaciju na minimum. Životinje takođe mogu imati napade posle operacije, čak i ako ih ranije nisu imale. Ovo zahteva terapiju lekovima i praćenje u bolnici.
  • kada vaša životinja bude otpuštena iz bolnice, pažljivo praćenje mora da bude nastavljeno kod kuće, posebno po pitanju napada, anoreksije, povraćanja i bilo kakvog nenormalnog ponašanja. U takvim situacijama treba odmah kontaktirati veterinara.
  • treba davati sve lekove prema uputstvima veterinara
  • hranite svog kućnog ljubimca isključivo propisanom hranom. Iako će vremenom moći da pređe na normalnu hranu, u nekim situacijama smanjena doza proteina biće potrebna u produženom periodu ili čak doživotno.
  • posle otpuštanja iz bolnice kontrola kod veterinara bi trebalo da bude sprovedena za 10-14 dana. Tada će veterinar ukloniti šavove i proceniti klinički napredak.
  • Krvnu sliku treba ponoviti, naročito žučne kiseline kako bi se procenio napredak u funkciji jetre posle korekcije šanta. Ovi rezultati se često ne vrate u normalu, ali je očekivano da se poprave posle operacije. U nekim slučajevima šant neće biti u potpunosti zatvoren posle prve operacije. Laboratorijske analize i popravljanje kliničke slike pomažu u odluci da li je potrebna druga operacija u budućnosti.
  • Mesečna procena u prvih pare meseci posle operacije je važna da bi se pratio napredak
  • mnogi kućni ljubimci se odlično oporave posle operacije šanta, ali važno je biti u bliskim odnosima sa veterinarom tokom života vašeg kućnog ljubimca pošto se radi o komplikovanom i ozbiljnom poremećaju.

Autor: Dr. Erika De Papp